Tikal

Nacionalni park Tikal
Svjetska baština – UNESCO
Država	Gvatemala
Godina uvrštenja	1979. (3. zasjedanje)
Vrsta	Kulturno i prirodno dobro
Mjerilo	i, iii, iv, ix, x
Ugroženost	—
Poveznica	UNESCO:64
Koordinate	17°13′19.54″N 89°37′25.01″W / 17.2220944°N 89.6236139°W / 17.2220944; -89.6236139
Tikal class=notpageimage| Lokacija Tikala u Gvatemali

Tikal (mayanski: Tik’al za "kod izvora vode" ili Mutul za "punđa", što je bio atribut vladara i glif grada: ^[1]) bio je veliki pretkolumbovski majanski grad; danas arheološki lokalitet u sjevernom gvatemalskom departmanu Petén.

Tikal, koji je postojao već u 4. stoljeću pr. Kr., bio je prijestolnica najsnažnijeg majanskog kraljevstva iz vremena klasičnog razdoblja, od oko 200. do 900. godine. Tada je ovaj grad dominirao politički, gospodarski i vojno, gotovo cijelim područjem kulture Mayana, održavajući veze s drugim srednjoameričkim središtima poput velikog Teotihuacana u Meksičkoj dolini. Njegove vladarske grobnice i spomenička arhitektonska zdanja su prekriveni brojnim reljefima i hijeroglifima čiji su testovi i prizori doveli do toga da je Tikal najshvaćeniji veliki majanski grad. Zbog toga je Nacionalni park Tikal, osnovan prije svega za zaštitu arheološkog lokaliteta ali i njegovog prirodnog okoliša, upisan na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Sjevernoj Americi još 1979. godine^[2] jer su "njegove fantastične ruševine obrednog središta s hramovima, palačama i javnim trgovima, te nastambe, razbacani u slikovitom krajoliku raskošne vegetacije".

1. ↑ Simon Martin i Nikolai Grube Chronicle of the Maya Kings and Queens: Deciphering the Dynasties of the Ancient Maya, 2000., London i New York: Thames & Hudson, str. 30. ISBN 0-500-05103-8.
2. ↑ Službena stranica NP Tikal  Arhivirana inačica izvorne stranice od 17. travnja 2010. (Wayback Machine) (šp.) Preuzeto 25. prosinca 2011.