Matija Korvin

Matija Korvin
Matija Korvin, hrvatskougarski kralj
hrvatsko-ugarski kralj
Vladavina	1458. – 1490.
Krunidba	29. travnja 1464.
Prethodnik	Ladislav V. Posmrtni
Nasljednik	Vladislav II. Jagelović
češki protukralj
Vladavina	1469. – 1490.
Prethodnik	Juraj Podjebradski
Nasljednik	Vladislav II. Jagelović
austrijski vojvoda
Vladavina	1487. – 1490.
Prethodnik	Fridrik V.
Nasljednik	Fridrik V.
Supruga	Elizabeta Celjska Katarina Podjebradska Beatrica Aragonska
Djeca	Ivaniš Korvin
Dinastija	Hunjadi
Otac	Janko Hunjadi
Majka	Elizabeta Szilágyi
Rođenje	23. veljače 1443., Kolozsvár
Smrt	6. travnja 1490., Beč
Vjera	rimokatoličanstvo

Matija Korvin, poznat i kao Matijaš (Kolozsvár, 23. veljače 1443. – Beč, 6. travnja 1490.), hrvatsko-ugarski kralj (1458. – 1490.), protukralj Češke (1469. – 1490.). Osvojio je dio habsburških nasljednih zemalja, kojima je vladao iz Beča s naslovom austrijskog vojvode (1485. – 1490.). Bio je jedan od najznačajnijih ugarskih i hrvatskih vladara te posljednji koji je uspješno oslabio moć velikaša i ojačao središnju kraljevsku vlast. Iako su mu pozornost odvlačili vlastiti interesi na Zapadu i sukobi s njemačkim carem Fridrikom III. (1440. – 1493.) i češkim kraljem Vladislavom (1471. – 1516.), zaslužan je za usporavanje osmanlijskog napredovanja na zapad, što je postigao osnivanjem obrambenih teritorijalnih jedinica na istoku kraljevstva. Bio je pokrovitelj umjetnosti i kulture i njegov dvor je bio središte okupljanja i djelovanja najistaknutijih književnih i likovnih stvaratelja humanističkog perioda. Umro je bez legitimnog nasljednika, a u narodnoj predaju je ostao upamćen kao velik i pravedan vladar.^[1]

1. ↑ Matija Korvin – Proleksis enciklopedija