Klorofil

Klorofil daje zelenu boju mnogim biljkama i algama.
Postoji nekoliko vrsta klorofila, ali svi dijele ligand magnezija s klorom koji čini desnu stranu ove skice.
Gledano mikroskopom, klorofil se nalazi unutar stanica u strukturama koje se nazivaju kloroplasti - koje su ovdje prikazane grupirane unutar biljnih stanica.
Biljke se vide kao zelene jer klorofil upija uglavnom plavu i crvenu valnu duljinu svjetlosti a odbija (reflektira) zelenu.
Apsorpcijski spektar slobodnog klorofila a (plavi) i b (crveni) u otapalu. Spektri molekula klorofila blago su izmijenjeni in vivo ovisno o posebnim međudjelovanjima pigmenta i bjelančevine.

Klorofil ili biljno zelenilo je zeleni biljni pigment, nužan u procesu fotosinteze, smješten u kloroplastima (plastidi), u svim zelenim dijelovima biljke. Klorofil imaju sve zelene biljke, alge i jedna skupina primitivnih fotosintetskih bakterija. U viših biljaka postoje dva kemijski srodna oblika klorofila, tamnije zeleni klorofil a i žutozeleni klorofil b. Međusobno se razlikuju po tome što klorofil a ima na drugom pirolskom prstenu metilnu skupinu (–CH3), a klorofil b na tome mjestu ima aldehidnu skupinu (–CHO). Kod algâ je utvrđeno nekoliko po građi srodnih klorofila, na primjer klorofil c kod smeđih alga i kremenjašica, a klorofil d kod crvenih algâ.[1] Klorofil se nalazi u kloroplastima te uz Sunčevu energiju, ugljikov dioksid i vodu stvara kisik i jednostavni šećer (glukozu). Kloroplasti su najviše zastupljeni u stanicama listova, što im daje prepoznatljivu zelenu boju. Klorofil a jedini sudjeluje u pretvorbi Sunčeve u kemijsku energiju. Ostali klorofili upijaju (apsorbiraju) svjetlost te prenose energiju na klorofil a.

  1. klorofil, [1] "Hrvatska enciklopedija", mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 9. 6. 2020.

Klorofil

Dodaje.pl - Ogłoszenia lokalne