Our website is made possible by displaying online advertisements to our visitors.
Please consider supporting us by disabling your ad blocker.

Responsive image


Zemljopis Irana

Zemljopis Irana
Kontinent Azija
Regija - Jugozapadna Azija
- Južna Azija
- Bliski istok
Koordinate 32°00′N, 53°00′E
Površina 1.628.750 km² (18. po veličini)
Obalna crta Ukupno 2810 km:[1]
- Kaspijsko jezero (765 km)
- Omanski i Perzijski zaljev (2045 km)
Granice Ukupno 6055 km:[1]
- Afganistan (945 km)
- Armenija (48 km)
- Azerbajdžan (759 km)
- Irak (1609 km)
- Pakistan (978 km)
- Turkmenistan (1205 km)
- Turska (511 km)
Najviša točka Damavand
(5671 m n. v.)[2]
Najniža točka Kaspijsko jezero
(-28 m)
Najduža rijeka Karun
(950 km; pros. 575 m³/s)
Najveće jezero Urmija
(5200 km²)
Najveći otok Kešm
(1336 km²)

Zemljopis Irana u orografskom smislu karakteriziraju visoki planinski lanci koji zauzimaju zapad i sjever zemlje, prostrana unutrašnja visoravan, te relativno uska ravničarska područja uz obale. Država se prostire na 1.648.195 km² Azije što je čini 18. najvećom u svijetu odnosno približno 30 puta većom od Hrvatske, a prema popisu iz 2006. godine u njoj je živjelo 70.495.782 stanovnika. Na sjeveru omeđena Armenijom, Azerbajdžanom i Turkmenistanom odnosno Kaspijskim jezerom, na istoku Afganistanom i Pakistanom, na zapadu Irakom i Turskom, te na jugu Omanskim i Perzijskim zaljevom.

Iranom dominira gorje Zagros, serija usporednih planina od 1500 – 4000 m visine ispresjecanih ravnicama koje dijele zemlju od sjeverozapada prema jugoistoku. Na sjeveru se proteže i gorje Alborz s vulkanom Damavand (5671 m) koji je najviši vrh ne samo u Iranu već i čitavoj Euroaziji zapadno od Hindukuša. Središnji dio zemlje zauzima prostrana visoravan prosječne nadmorske visine od 900 – 1200 m na kojoj su smještene i dvije nenaseljene pustinje (Dašt-e Lut i Dašt-e Kavir). Zbog smještaja u sjevernom umjerenom pojasu i vrlo raštrkanog reljefa, Iranom prevladavaju različite vrste klima među kojima su najdominantnije sredozemna na naseljenim područjima odnosno suha stepska na istoku zemlje. Kontrasti su posebno primjetni kod vegetacije koja se može kretati od beživotnih pješčanih pustinja na jugoistoku do prašuma i džungli na sjeveru zemlje.

  1. a b SCI (2006.): Length of Iranian Borderlines
  2. Hourcade, Bernard; Tafażżolī, Aḥmad (15.12.1993.)

Previous Page Next Page