Stablo

»Drvo« preusmjerava ovamo. Za druga značenja pogledajte Drvo (razdvojba).

Stablo (drvo; lat. arbor) u botanici je svaka višegodišnja biljka, koja se sastoji iz korijena, vidljivog drvenog debla i krošnje koju čine grane i lišće (iglice). Dijele se na vazdazeleno i listopadno drveće. Minimalna visina koja razlikuje stablo od grma obično je od 3 m^[1] do 6 m,^[2] ovisno o autoru. Neki autori smatraju, da stabla trebaju imati najmanje 10 cm promjera debla.^[3] Biljke koje ne ispunjavaju navedene uvjete obično se svrstava u grmlje. U usporedbi s većinom drugih biljaka, stabla su dugovječnija, neka žive i nekoliko tisuća godina, a mogu narasti do 115 m visine.^[4] Stabla su važan dio prirodnog krajolika, radi proizvodnje kisika, smanjenja količine ugljikovog dioksida u atmosferi, služe kao izvor hrane, zaštite, rekreacije, sprečavanja erozije, i sl.

Javljaju se u mnogo različitih redova i porodica biljaka. Evoluirala su zasebno u nepovezanim skupinama biljaka, kao rezultat različitih ekoloških prilika, što je klasičan primjer paralelnih evolucija. Uz procjenu od 100 000 vrsta drveća, broj vrsta drveća širom svijeta čini ukupno oko 25% svih živih biljnih vrsta.^[5] Većina vrsta drveća raste u tropskim krajevima svijeta, a mnoga od tih područja botaničari još nisu istražili, što daje nepotpune podatke o raznolikosti vrsta.^[6]

Stabla rastu na prostorima, gdje ima dovoljno svjetlosti, topline i vode. Prema podacima FAO-a 2000. godine, 30% kopnene površine bilo je prekriveni šumom. U Hrvatskoj šume čine 35% kopnene površine države. Šumsko drveće na jednom hektaru proizvodi 6-20 tona organskog materijala, što je najveća proizvodnja biomase na kopnu. Ukupna količina proizvedene drvne mase u svijetu 2005. godine iznosila je 422 gigatone. Budući da se oko polovice drvne tvari sastoji od ugljika, šume su važne u pohrani ugljika i postizanju ravnoteže ugljičnog dioksida u Zemljinoj atmosferi.

Rast i metabolizam drveća podložni su unutarnjim (genetski određeni) i vanjskih čimbenicima (ekološki, klimatski i dr). Drveće ima razdoblje mirovanja i razdoblje vegetacijskog rasta i razvoja. Početak i kraj vegetacijskog razdoblja razlikuje se ovisno o vrsti drveća, duljini dana i noći, dostupnosti vode i sl. Rast kontroliraju biljni hormoni (fitohormoni). Stabla su u mogućnosti prilagoditi se promjenjivim uvjetima u prirodi. U vrijeme mirovanja, drveće smanjuje svoju aktivnost na najmanju mjeru.^[7] Na početku vegetacijskog razdoblja, otvaraju se pupovi i započinje daljnji rast i razvoj.

1. ↑ Rushforth, K. (1999). Trees of Britain and Europe. Collins ISBN 0-00-220013-9.
2. ↑ http://www.npr.org/templates/story/story.php?storyId=96758439
3. ↑ Utkarsh Ghate. "Field Guide to Indian Trees, introductory chapter: Introduction to Common Indian Trees" (RTF). http://home.att.net/~spiderhunters/attachments/trintro.rtf  Arhivirana inačica izvorne stranice od 26. svibnja 2005. (Wayback Machine).
4. ↑ http://www.conifers.org/cu/se/index.htm
5. ↑ http://www.talkbx.com/2008/05/02/scientists-to-capture-tree-dna-worldwide/#more-835
6. ↑ Friis, Ib, i Henrik Balslev. 2005. "Plant diversity and complexity patterns: local, regional, and global dimensions : proceedings of an international symposium held at the Royal Danish Academy of Sciences and Letters in Copenhagen", Danska, 25.–28. svibnja 2003. Biologiske skrifter, 55. Kopenhagen: Royal Danish Academy of Sciences and Letters. pp 57-59.
7. ↑ Sasier D.& M., Averue P.: Biljke, cvijeće, drveće, Svjetlost Sarajevo 1990.