Our website is made possible by displaying online advertisements to our visitors.
Please consider supporting us by disabling your ad blocker.

Responsive image


Rezbareni dragulj

Ametist s izrezbarenim likom rimskog cara Karakale, na koji je naknadno izrezbaren kršćanski simbol križa koji označava svetog Petra.

Rezbareni dragulj je naziv za manji komad dragog kamenja, najčešće poludragi kamen,[1] u koji su ugravirani inicijali ili slike, te koji služi kao ukras, amulet ili pečatnjak. Za njega se također koristi izraz gema. U prošlosti, pogotovo u doba antike, predstavljali su jedan od najluksuznijih, odnosno najdragocjenijih predmeta. U zapadnom svijetu je bilo tradicionalno graviranje samo s jedne strane, odnosno korištenje tehnike tiska (talijanski: intaglio).[2]

U antičko doba, dragulji su se uglavnom rezbarili strugaćim (abrazivnim) praškom od tvrdog kamenja i ručnim svrdlom, često postavljenom na stroju za tokarenje. jer u to vrijeme nije bilo brusnog papira, crpili su se razni minerali poput korunda (šmirgla), koji je prema Mohsovoj ljestvici drugi najtvrđi mineral na svijetu.[3] Otok Naksos i istoimena luka bili su najpoznatiji po trgovanju i prijevozu tim mineralom, vrijednom sirovinom za rezbarenje i graviranje.[4] Nema dokaza da su se u antici prilikom graviranja i rezbarenja koristila povećala ili objektivi.

Najpoznatiji srednjovjekovni rezbar dragulja bio je Teofil Prezbiter, srednjovjekovni umjetnik i znanstvenik. Draguljari na području Bizanta koristili su rezač dragulja s vije oštrice te su imali bušilicu s kotačićem, dok su za karolinške renesanse bušilice bile oblika polukruga s glatkijim oštricama. Ta tehnika se kasnije prenijela i u Srednju i Južnu Europu, a preuzeli su je i majstori u Sjevernoj Africi.[5] Površinski rez bio je mikroskopski precizan i dobro očuvan zbog duboke obrade tvrdim kamenom.[6]

  1. (engl.) Etta M. Saunders, Goddess Riding a Goat-Bull Monster: A Ceres Zodiac Gem from the Walters Art Gallery, Mjesečnik umjetničke galerije "Walters Gallery", br. 49/50, 1991./1992., str. 7-11. bilješka br. 19
  2. (engl.) O. M. Dalton, Mediæval and Later Engraved Gems in the British Museum — I, The Burlington Magazine for Connoisseurs, 23, br. 123, srpanj 1913.: str. 128-136
  3. (engl.) Američko mineraloško društvo (službene stranice), Kutak za sakupljače: Mohsova ljestvica tvrdoće minerala, 10. siječnja 2014. (pristupljeno 7. studenog 2016.)
  4. (engl.) Hurlbut, Cornelius S.; Klein, Cornelis, 1985., Manual of Mineralogy (Vodič kroz mineralogiju), 20. izdanje, Wiley, str. 300–302, ISBN 0-471-80580-7
  5. (engl.) O. M. Dalton, Mediæval and Later Engraved Gems in the British Museum — II, The Burlington Magazine for Connoisseurs, 24, br. 127, listopad 1913.: str. 28-32
  6. (engl.) Genevra Kornbluth, Engraved Gems of the Carolingian Empire, Pennsylvania State University Press, 2010, ISBN 0271042885, str. 8-16

Previous Page Next Page






جوهرة منقوشة Arabic Гема BE Гема Bulgarian Gema Czech Gemme Danish Gemme German Engraved gem English Joya grabada Spanish Գեմմա HY Ukiran permata ID

Responsive image

Responsive image