Our website is made possible by displaying online advertisements to our visitors.
Please consider supporting us by disabling your ad blocker.

Responsive image


Alat

Moderna kutija s alatom.
Prapovijesni alati stari oko 10 000 godina, nađeni u pećini Les Combarelles (Francuska).
Mikrometarski vijak za vanjska i unutarnja mjerenja, te dubinomjer.
Različite vrste alata izložene na MESAP-u, Međimurskom sajmu poduzetništva koji se održava u Nedelišću.
Tokarilica kao primjer alatnog stroja.
Ašelejenski sjekač iz nalazišta Saint-Acheul, predgrađu Amiensa u sjevernoj Francuskoj.
Starorimska dizalica Pentaspastos ("dizalica s pet kolotura") koja je mogla dizati teret do 450 kilograma.
Potkivanje konja.
Parni stroj u radu.

Alat (tur. alât; dolazi od arap. mn. ālāt, jed. āla) je oruđe za oblikovanje materijala i izvođenje radnih operacija, izrađen od različita materijala, najčešće sa svojstvima poluge, kosine ili klina (jednostavni strojevi), na primjer kliješta, svrdlo, sjekira, čekić. Izrada alata i njihova uporaba bitna su značajka čovjeka, koji je isprva alatom rukovao samo svojom fizičkom snagom. S razvojem čovječanstva usavršavali su se i alati, od prapovijesnog kamenoga noža i kamene sjekire s drvenim drškom do suvremenoga visokokvalitetnog alata. Razvoj pogonskih strojeva (parni stroj, benzinski i električni motor) omogućio je zamjenu ručnih alata alatnim strojevima, kojima je alat sastavni dio, pa se alati prema tome mogu podijeliti na ručne i strojne. Moderna tehnologija usavršila je stare i razvila mnoge nove alate kako bi omogućila što bržu, vrsniju i jeftiniju proizvodnju.

S obzirom na način oblikovanja, razlikuju se alati koji materijal oblikuju odvajanjem čestica i alati koji ga oblikuju deformacijom (bez odvajanja čestica). U veliku i važnu skupinu alata za odvajanje čestica (najčešće je to skidanje strugotine) ubrajaju se: za tokarenje – tokarski noževi, za bušenje – spiralna svrdla, za postizanje veće točnosti izbušenih rupa – razvrtala, za proširenje i oblikovanje provrta – upuštala, za obradbu ravnih i oblikovanih površina – glodala, za izradbu navoja – ureznici i nareznice, za piljenje – lisne, tračne i kružne pile, za oštrenje alata i dotjerivanje površine – turpije, grebala i brusovi. Da bi alati za odvajanje čestica bili djelotvorni i trajni, moraju se izraditi od prikladna materijala, kao što su brzorezni čelici i tvrdi metali, a za brusove dijamant, korund i karborund (trgovačko ime za silicijev karbid). Alati koji ne odvajaju čestice mogu se svrstati u alate za sječenje, rezanje, probijanje i plastično oblikovanje. Ručni alati koji ne odvajaju čestice u prvom su redu sjekala za sječenje metalnih i nemetalnih materijala, škare za rezanje te čekići, usadnici i nakovnji različitih izmjera i masa za kovanje, poravnavanje, sječenje, probijanje i raskivanje. Među strojnim alatima što ne odvajaju čestice najvažnije su štance, koje čine skupinu alata za oblikovanje odrezivanjem i deformacijom, a specijalizirane su za masovnu proizvodnju različitih predmeta i redovito se upotrebljavaju u prešama. Razlikuju se štance za rezanje proizvoda od lima, te štance za plastično oblikovanje.[1]

  1. alati. Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. 2016.

Previous Page Next Page






Gereedskap AF Ferramienta AN Tōl ANG أداة Arabic Ferramienta AST Alət AZ آلت AZB Інструмент BE Инструмент Bulgarian ကိရိယာႏ BLK

Responsive image

Responsive image