Olimpijske igre

Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). Ako se pravilno ne potkrijepe pouzdanim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti izbrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Ovom članku potrebna je jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija. Pogledajte kako poboljšati članak, kliknite na link uredi i doradite članak vodeći računa o jezičkim i stilskim standardima Wikipedije. Ako niste sigurni kako bi članak trebao izgledati, pogledajte neke od dobrih članaka.

Ovaj članak nije preveden ili je djelimično preveden. Ako smatrate da ste ga sposobni prevesti, kliknite na "Uredi" i prevedite ga vodeći računa o enciklopedijskom stilu pisanja i pravopisu bosanskog jezika.

Olimpijske igre (OI) su veličanstveno višesportsko takmičenje koje se održava svake 4 godine. Pogrešno ih nazivamo i olimpijade, jer olimpijadom je u staroj Grčkoj nazivano razdoblje između dviju Olimpijskih igara, pa tako završetkom Olimpijskih igara počinje jedna olimpijada, a završetkom te olimpijade počinju sljedeće Olimpijske igre itd. Ispravan i službeni naziv nekih Olimpijskih igara, npr. konkretno Igara 2004. u Atini, glasi: "Igre XXVIII olimpijade modernog doba". Te Igre u Atini ustvari nisu 28. olimpijske igre (od Atine 1896. naovamo) – koje su održane – nego "tek" 25. To je zato što Igre VI, XII i XIII olimpijade modernog doba, koje su trebale biti održane u Berlinu 1916., Helsinkiju 1940. i Londonu 1944, zbog Prvog ili Drugog svjetskog rata, nisu održane.

Isprva održavane samo u staroj Grčkoj, Olimpijske su igre oživljene krajem 19. vijeka djelovanjem francuskog humaniste i zanešenjaka baruna Pierre de Coubertina. Na njegov prijedlog je u Parizu 23. juna 1894. osnovan Međunarodni olimpijski odbor (MOO), franc. CIO, engl. IOC), a prvi predsjednik tog najvišeg olimpijskog i uopće sportskog tijela postao je Grk Demetrios Vikelas. Ispravno zvane: "Igre I olimpijade", tj. Prve olimpijske igre modernog doba (nisu imale prefiks "ljetne", jer tada još nije bilo spomena o potrebi održavanja posebnih, Zimskih olimpijskih igara), održane su 1896. godine u Atini i otad se održavaju svake 4 godine osim u vrijeme Prvog i Drugog svjetskog rata. Pošto se ubrzo ukazala potreba za jednako kvalitetnim takmičenjima u zimskim sportovima, uskoro su održane i prve Zimske olimpijske igre u Chamonixu (Francuska) 1924.

Zimske olimpijske igre održavale su se također kao i ljetne, svake 4 godine, iste godine, zaključno do 1992. i Igara u Albertvilleu, kad je, zbog glomaznosti olimpijskog programa, ali i zbog zahtjeva moćnih TV-kuća, odlučeno da se razdvoje termini održavanja Ljetnih i Zimskih igara, pa su prve iduće Zimske olimpijske igre održane 1994. u Lillehammeru u Norveškoj.

Olimpijske igre su natjecanja između sportista u pojedinačnim i ekipnim disciplinama. U ekipnim disciplinama svaka država, sudionica Igara, smije poslati samo jednu ekipu Olimpijske igre okupljaju sportisti koje su imenovali njihovi nacionalni olimpijski odbori, a čije je prijave prihvatio Međunarodni olimpijski odbor. Sportisti, ma kako poznati i kvalitetni bili, za razliku od natjecanja na nekoliko početnih Olimpijskih igara, ne mogu se samoinicijativno i sami prijavljivati za sudjelovanje na Igrama jer bi očito broj, na taj način, prijavljenih sportista bio nepodnošljivo velik.