Mjesec (satelit)

Mjesec
Osobine putanje
Periapsis	363 104 km (0,0024 AU)
Apoapsis	405 696 km (0,0027 AU)
Srednji poluprečnik putanje	384 399 km (0,00257 AU)
Ekscentricitet	0,0549
Orbitalni period	27,321582 d (27 d 7 h 43,1 min)
Sinodni period	29,530589 d (29 d 12 h 44 min 2,9 s)
Prosječna orbitalna brzina	1,022 km/s
Inklinacija	5,145°
Prirodni satelit	Zemlje
Fizikalne osobine
Poluprečnik	1 737,10 km
Ekvatorijalni poluprečnik	1 738,14 km
Polarni poluprečnik	1 735,97 km
Elipticitet	0,00125
Obim	10 921 km
Površina	3,793 × 107 km2
Zapremina	2,1958 × 1010 km3
Masa	7,3477 × 1022 kg
Prosječna gustoća	3,3464 g/cm3
Ekvatorijalna površinska gravitacija	1,622 m/s2
Brzina oslobađanja	2,38 km/s
Siderički period rotacije	27,321582 d
Ekvatorijalna brzina rotacije	4,627 m/s
Osni nagib	1,5424°
Albedo	0,136
Temperatura na površini	Kod ekvatora min 100 K prosj: 220 K maks:390 K
Prividna magnituda	−2,5 do −12,9
Ugaoni prečnik	29,3 do 34,1
Osobine atmosfere
Pritisak	10-7-10-10 Pa
Atmosferski sastav	Ar, He, Na, K, H, Rn

Mjesec (latinski: Luna) je Zemljin prirodni satelit^[1] i ujedno najbliže nebesko tijelo, udaljeno u prosjeku 384.400 km, tako da svjetlost s Mjeseca na Zemlju stiže za 1,25 sekundi. Mjesec se kreće oko Zemlje po eliptičnoj stazi srednjom brzinom od 1,02 km/sek, i prelazi dnevni luk od 13 stepeni i 10 minuta. Mjesečeva staza podliježe jakim temperaturnim vibracijama koje uzrokuje Sunce, pa se nagib staze prema ekliptici u toku 173 dana mijenja od 5 stepeni do 5 stepeni i 18 minuta. Mjesec je čvrsto nebesko tijelo poluprečnika 3473,3 km, te je po površini 14 puta, po obimu 50 puta, a po masi 80 puta manje od Zemlje. Ubrzanje sile teže je na Mjesecu 6 puta manje nego na Zemlji. Oko svoje ose se okrene za 27 dana, 7 sati i 11,5 sekundi (sideralna staza). Zbog stalnog mijenjanja položaja prema Suncu i Zemlji različito je osvijetljen, pa se sa Zemlje mogu uočiti četiri faze:

• Mlađak
• Prva četvrt (vidljiv noću)
• Pun Mjesec (Uštap)
• Zadnja četvrt (vidljiv ujutro)

Vrijeme od 29 dana, 12 sati, 44 minute i 3 sekunde između uzastopnog ponavljanja Mjesečevih faza nazvano je sinodičkim mjesecom.

Uzajamni položaji Sunca, Mjeseca i Zemlje dovode do pomrčine Sunca i Mjeseca. Potpune pomrčine se koriste u kosmičkoj geodeziji za vezivanje kontinentalnih trigonometrijskih mreža, koje pomažu u stvaranju jedinstvenog svjetskog naučnog sistema. U istu svrhu se koriste i pojave okultacija zvijezda (kad Mjesec tokom svog kretanja sakrije neke zvijezde). Privlačna sila Mjeseca, a u manjoj mjeri i Sunca (lunisolarni utjecaj), uzrokuje na Zemlji plimu i oseku mora i jezera, kao i "disanje" Zemljine kore što je 3 puta slabije od plime i oseke. Utjecaj mjeseca na ljude i druga bića je još uvijek nerazjašnjen, ali je sigurno da se insekti orijentišu pomoću Mjeseca.

Gustoća Mjeseca je 3,34 t / m³, što ga čini drugim prirodnim satelitom u Sunčevom sustavu. Njegovo kretanje u složenom gravitacionom polju Zemlje i Sunca podložno je brojnim poremećajima. Mjesečeva udaljenost od Zemlje se stalno mijenja jer Mjesec orbitira oko Zemlje u elipsi, a osim toga, u dužim intervalima, njegov put nema stalni oblik i veličinu. Prosječna udaljenost iznosi 384.401 km, koja je prvo precizno izmjerena dnevnom metodom paralakse, potom radarima i lidarima.

Na Mjesecu nema tekuće vode niti značajne atmosfere. Gustina atmosfere mnogo je manja od zemljine, tako da je broj molekula u kubnom centimetru (10.000 tokom dana, 200.000 noću) bliži gustoći molekula u međuplanetarnom prostoru. Značajke reljefa su Mjesečeva mora, visoravni i krateri, s vidljivim posljedicama tektonskih procesa i vulkanizma. More se nazivaju tamnijim delovima (ravnice okružene planinskim predjelima), iako na Mjesecu nema vode. Na oblikovanje površine značajno je utjecao utjecaj velikih tijela, planetoida i meteorita, s okolnostima određenim stanjem unutrašnjosti i njegovim razvojem (hlađenje unutrašnjosti, vulkanski procesi). Površina je prekrivena slojem regolita, sitnozrnatim rastresitim i poroznim fragmentima na kamenoj podlozi. Temperatura površine varira od -160 °C noću do +120 °C tokom dana.^[2]

1. ^ "Moon | Earth's satellite". Encyclopedia Britannica (jezik: engleski). Pristupljeno 12. 1. 2016.
2. ^ mjesec, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.