Lirska pjesma

Književnost
Glavni oblici
Roman Poezija Drama Pripovijetka Novela
Žanrovi
Komedija Drama Epika Erotika Besmislenost Lirika Mitopoezija Viteški Satira Tragedija Tragikomedija
Mediji
Performans komad Knjiga
Tehnike
Proza Poezija
Historija i spiskovi
Historija moderna Pregled Rječnik termina Knjige Pisci Književne nagrade poezija
Rasprava
Kritika Teorija (kritička teorija) Sociologija Časopisi
p r u

Lirska poezija je formalna vrsta poezije koja izražava lične emocije ili osjećaje, tipično izgovorene u prvom licu.^[1] Dobila je naziv po obliku antičke lirske grčke književnosti, koja je definisana muzičkom pratnjom, obično na žičanom instrumentu poznatom kao lira.^[2] Ovaj pojam svoj značaj u književnoj teoriji duguje podjeli koju je razvio Aristotel između tri široke kategorije poezije: lirske, dramske i epske.

Lirska poezija nastala je u svojevrsnom sinkretizmu (grčki synkretismos, stapanje, sjedinjavanje) govora, plesa, muzike, glume i književnosti, od kojih su se kasnije razvile zasebne umjetnosti. Zato prihvatanje lirskog govora, (odnosno razumijevanje lirike) pomaže u razumijevanja svih vidova izražavanja jezika, u kojem je gotovo nemoguće odvojiti osjećaj za ritam i muziku od shvatanja značaja pojedinih riječi.

Zbog sažetosti jezičkog izraza, zbog naglašavanja osjećajnog dojma, zbog naglašavanja na jedinstvu ritma i zvuka riječi s njihovim značenjem, lirska poezija se odlikuje i posebnim odnosom prema onom o čemu se u njoj govori. O čemu lirika govori je izraz neposrednog, trenutnog i ličnog iskustva u kojem se gube sve razlike između subjektivnog i objektivnog, vanjskog i unutrašnjeg, pojedinačnog i općenitog "ja" i svijeta. Zbog toga se lirska poezija smatra subjektivnom za razliku od objektivnosti epske poezije i proze, čime se želi naglasiti da lirika ne može opisivati događaje ni izricati općenito važne misli, nego može samo govoriti o neposrednom osobnom iskustvu.

Kad opisuje neki događaj i kad govori o nekim općim misaonim stavovima, prava lirika pronalazi poseban, vlastiti pristup zbilji, u kojem i uobičajene stvari, događaji i misli dobijaju sasvim nove misaone dimenzije.

1. ^ Scott, Clive, Vers libre : the emergence of free verse in France, 1886–1914 Clarendon Press, Oxford ISBN 9780198151593
2. ^ Miller, Andrew. Greek Lyric: An Anthology in Translation/books?id=80MpjrOfTH8C&pg=PR12 pp. xii ff]. Hackett Publishing (Indianapolis), 1996. ISBN 978-0872202917.