Infarkt miokarda

Infarkt miokarda
Drugi nazivi	Srčani udar ili akutni infarkt miokarda
Infarkt miokarda nastaje kada se polahko nakuplja aterosklerotični plak u unutrašnjoj sluznici koronarne arterije, a zatim iznenada pukne, uzrokujući katastrofalnu formaciju tromba, potpuno začepljenje arterije i sprečavanje nizvodnog protoka krvi.
Specijalnost	Kardiologija, hitna medicina
Simptomi	Bol u grudima, kratkoća daha, mučnina, osjećaj nesvjestice, hladan znoj, osjećaj umora; bol u ruci, vratu, leđima, vilici ili trbuhu[1][2]
Komplikacije	Srčana slabost, nepravilan rad srca, kardiogeni šok, srčani zastoj[3][4]
Uzroci	Obično koronarna arterijska bolest[3]
Faktori rizika	Visoki krvni pritisak, pušenje, dijabetes, nedostatak fizičke aktivnosti, gojaznost, visok holesterol u krvi[5][6]
Dijagnostička metoda	Elektrokardiogrami (EKG), analize krvi, koronarna angiografija[7]
Tretman	Perkutana koronarna intervencija, tromboliza
Lijek	Aspirin, nitroglicerin, heparin
Prognoza	STEMI 10% rizika od smrti (razvijeni svijet)
Frekvencija	15,9 miliona (2015.)

Infarkt miokarda (MI), obično poznat kao srčani udar, nastaje kada se protok krvi smanji ili zaustavi do koronarne arterije srca, uzrokujući oštećenje srčanog mišića.^[1] Najčešći simptomi su bol u grudima ili nelagodnost koja se može proširiti u rame, ruke, leđa, vrat ili vilicu.^[1] Često se javlja u sredini ili lijevoj strani grudnog koša i traje duže od nekoliko minuta.^[1] Nelagodnost se povremeno može osjećati kao žgaravica.^[1]Predstavlja odumiranje tkiva srčanog mišića, koje je prouzrokovano prestankom ili naglim smanjenjem cirkulacije krvi koja traje duže od 6 sati. Najčešće je uzrokovan krvnim ugruškom. Ostali simptomi mogu uključivati kratak dah, mučnina, osećaj nesvestice, hladan znoj ili osećaj umora.^[1] Oko 30% pogođenih ima atipske simptome.^[8] Žene su češće bez bolova u grudima i umjesto toga imaju bol u vratu, rukama ili osjećaju umor.^[9] Među osobama starijim od 75 godina, oko 5% je imalo IM sa malo ili nimalo simptoma u historiji.^[10] Može biti ga uzrokovati srčana slabost, nepravilan srčani ritam, kardiogeni šok ili srčani zastoj.^[3][4]

1. ^ ^{a b c d e f} "What Are the Signs and Symptoms of Coronary Heart Disease?". www.nhlbi.nih.gov. September 29, 2014. Arhivirano s originala, 24 February 2015. Pristupljeno 23 February 2015.
2. ^ signs-of-a-heart-attack/heart-attack-symptoms-in-women "Simptomi srčanog udara kod žena" Provjerite vrijednost parametra |url= (pomoć). American Heart Association.
3. ^ ^{a b c} Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom HLB2013MI
4. ^ ^{a b} "Heart Attack or Sudden Cardiac Arrest: How Are They Different?". www.heart.org. Jul 30, 2014. Arhivirano s originala, 24 February 2015. Pristupljeno 24 February 2015.
5. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom Meh2014
6. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom WHO2011
7. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom HLB2013D
8. ^ Steg PG, James SK, Atar D, Badano LP, Blömstrom-Lundqvist C, Borger MA, et al. (October 2012). "ESC Guidelines for the management of acute myocardial infarction in patients presenting with ST-segment elevation". European Heart Journal. 33 (20): 2569–619. doi:10.1093/eurheartj/ehs215. PMID 22922416.
9. ^ Coventry LL, Finn J, Bremner AP (2011). "Sex differences in symptom presentation in acute myocardial infarction: a systematic review and meta-analysis". Heart & Lung. 40 (6): 477–91. doi:10.1016/j.hrtlng.2011.05.001. PMID 22000678.
10. ^ Valensi P, Lorgis L, Cottin Y (March 2011). "Prevalence, incidence, predictive factors and prognosis of silent myocardial infarction: a review of the literature". Archives of Cardiovascular Diseases. 104 (3): 178–88. doi:10.1016/j.acvd.2010.11.013. PMID 21497307.