Ateizam

Dio niza članaka o
Ateizmu
Simbol koji je dizajnirala Međunarodna ateistička alijansa 2007.
Koncepti Historija Antiteizam Ateizam i religija (Kritike ateizma / religije) Historija ateizma Novi ateizam
Vrste Implicitni i eksplicitni Negativni i pozitivni Kršćanski ateizam Ateizam u hinduizmu Jevrejski ateizam Državni ateizam
Argumenti za ateizam Protiv postojanja Boga Ateistička opklada Izazov zlog Boga Sudbina neukih Argument slobodne volje Bog jaza Hitchensova britva Argument nedosljednih svojstava Argument nedosljednih otkrovenja Argument nevjerovanja Paradoks svemoći Argument lošeg stvaranja Problem zla Problem pakla Russellov čajnik Teološki nekognitivizam Gambit ultimativna Boeinga 747
Osobe Demografije ateizma Diskriminacija i/ili progon ateista Spisak ateista
Povezani stavovi Agnosticizam Slabi Jaki Agnostički teizam Agnostički ateizam Ignosticizam Apateizam Ireligija Antiklerikalizam Antireligija Slobodoumlje Parodijska religija Postteizam Naturalizam Humanistički Metafizički Metodološki Religijski Sekularizam Sekularnost Sekularni budizam Sekularni humanizam
p r u

Ateizam je, u širem smislu, odbacivanje vjerovanja u postojanje jednog ili više božanstava.^[1][2] U užem smislu, to je stav da ne postoje božanstva.^{[3][4][5][6][7]} Suprotan je teizmu,^[8][9] koji u svom najširem obliku, zastupa uvjerenje u postojanje bar jednog božanstva.^[9][10][11]

Termin "ateizam" potječe od grčke riječi θεος (odnosno "atheos"), koja u prijevodu znači "bezbožništvo". Prvobitno se koristio kao pežorativan termin za osobe koje su odbacivale vjerovanje u božanstva u odnosu na tadašnje opće vjerovanje u njihova postojanja.^[12] Uže značenje termina javilo se pojavom slobodoumlja, naučnog skepticizma i sve veće kritike religije. Prve osobe koje su se izjasnile riječju "ateist", živjele su u renesansnom periodu 18. stoljeća. Francuska revolucija poznata je po svom "nezabilježenom ateizmu",^[13] te je ovo bio prvi veći politički pokret u historiji koji je zagovarao vrhovnu vlast ljudskog razuma.^[14]

Razlozi za nevjerovanje su mnogobrojni i zavise od toga je li kritika religije filozofske, društvene ili historijske prirode. Među njima su nedostatak materijalnih dokaza,^[15][16] problem zla, argument nedosljednih otkrivenja, odbijanje pojmova koji se ne mogu falsificirati i argument nevjerovanja.^[15][17] Iako pojedini ateisti koriste sekularnu filozofiju,^[18][19] ne postoji jedna ideologija ili princip ponašanja koji svi ateisti (treba da) slijede.^[20] Za pogled na svijet, mnogi se ateisti oslanjaju na teoriju Ockhamove oštrice prema kojoj filozoški teret dokazivanja ne pripada ateistima i oni ne trebaju opovrgnuti božanstva, već je do teističara da pruže racionalne činjenice i argumente za vjerovanje.^[21]

Budući da postoje poprilično različite vrste ateizma, teško je definirati koliko je tačno ljudi ateistično.^[22] Organizacija Gallup International sprovela je nekoliko međunarodnih istraživanja po ovom pitanju. Njihova anketa iz 2015. ispitala je 64.000 osoba od kojih je 11% njih naglasilo da su "uvjereni ateisti", dok je anketa iz 2012. ukazala na znatno veći postotak od 13% osoba koji su bili "uvjereni ateisti", tj. osobe koje nemaju sumnje o nepostojanju božanstava.^[23][24] Starija BBC-jeva anketa iz 2004. navela je da je 8% svjetskog stanovništva ateistično.^[25] Drugi prosjeci pokazali su da ateisti čine 2% svjetskog stanovništva, dok se taj broj povećava na 12% ako se uvrste i ireligiozne osobe.^[26] Sudeći po drugim anketama, stopa ateizma najveća je u zapadnom svijetu, mada i tu cifre mogu znatno varirati. Naprimjer, stopa ateizma u SAD-u je 4%,^[27] dok je u Kanadi 28%.^[28] Prema nizu istraživanja Eurobarometra u Evropskoj uniji, ustanovljeno je da 20% stanovnika Evropske unije ne vjeruje u "bilo kakvu duhovnu silu ili Boga".^[29]

1. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom eb2011-atheism
2. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom encyc-philosophy
3. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom RoweRoutledge
4. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom encyc-unbelief-def-issues
5. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom oxdicphil
6. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom religioustolerance
7. ^ "Atheism". Oxford Dictionaries. Oxford University Press. Arhivirano s originala, 11. 9. 2016. Pristupljeno 17. 5. 2015.
8. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom reldef
9. ^ ^{a b} Oxford English Dictionary (2nd izd.). 1989. Belief in a deity, or deities, as opposed to atheism
10. ^ "Merriam-Webster Online Dictionary". Arhivirano s originala, 14. 5. 2011. Pristupljeno 17. 5. 2015. ...belief in the existence of a god or gods...
11. ^ Smart, J. J. C. "Atheism and Agnosticism". The Stanford Encyclopedia of Philosophy (proljećno izdanje 2013). Pristupljeno 8. 6. 2015.
12. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom drachmann
13. ^ Armstrong 1999.
14. ^ Hancock, Ralph (1996). The Legacy of the French Revolution. Lanham, United States: Rowman and Littlefield Publishers. str. 22. ISBN 978-0847678426. Pristupljeno 17. 8. 2015.
15. ^ ^{a b} Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom logical
16. ^ Shook, John R. "Skepticism about the Supernatural" (PDF). Pristupljeno 17. 5. 2015.
17. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom Drange-1996
18. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom honderich
19. ^ Fales, Evan. Naturalism and Physicalism, u Martin 2006, str. 122–131 harvnb error: multiple targets (2×): CITEREFMartin2006 (help).
20. ^ Baggini 2003, str. 3–4.
21. ^ Stenger 2007, str. 17–18, citing Parsons, Keith M. (1989). God and the Burden of Proof: Plantinga, Swinburne, and the Analytical Defense of Theism. Amherst, New York: Prometheus Books. ISBN 978-0-87975-551-5.
22. ^ Zuckerman, Phil (2007). Martin, Michael T (ured.). The Cambridge Companion to Atheism. Cambridge, England: Cambridge University Press. str. 56. ISBN 978-0-521-60367-6. OL 22379448M. Pristupljeno 17. 5. 2015.
23. ^ "Religiosity and Atheism Index" (PDF). Zurich: WIN/GIA. 27. 7. 2012. Arhivirano s originala (PDF), 21. 10. 2013. Pristupljeno 17. 5. 2015.
24. ^ "New Survey Shows the World's Most and Least Religious Places". NPR. 13. 4. 2015. Pristupljeno 17. 5. 2015.
25. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom BBC-2004-demographics
26. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom eb2007-demographics
27. ^ "Religious Views and Beliefs Vary Greatly by Country, According to the Latest Financial Times/Harris Poll". Financial Times/Harris Interactive. 20. 12. 2006. Arhivirano s originala, 23. 7. 2013. Pristupljeno 17. 5. 2015.
28. ^ Zuckerman, Phil. "Atheism, Secularity, and Well-Being: How the Findings of Social Science Counter Negative Stereotypes and Assumptions" (PDF). Pitzer College, Claremont, Kalifornija: Blackwell Publishing Ltd. Arhivirano s originala (PDF), 6. 8. 2014.
29. ^ Social values, Science and Technology (PDF). Directorate General Research, European Union. 2010. str. 207. Arhivirano (PDF) s originala, 30. 4. 2011. Pristupljeno 17. 5. 2015.