Our website is made possible by displaying online advertisements to our visitors.
Please consider supporting us by disabling your ad blocker.

Responsive image


Imunologija

Imunologija (lat. imunitas = otpornost + grč. λoγοs (logos) = nauka, znanje, znanost, učenje) je nauka o imunitetu i njegovim pratećim reakcijama, procesima i pojavama, odnosno o prirodi i faktorima razvoja, održavanja i destrukcije imuniteta.[1][2]

U ranim razvojnim fazama, imunologija je primarno proučavala imunitet koji je provociran različitim infektivnim agensima. Postepeno se razvijala u pravcima koji se uključuju u široku znastvenu oblast – od spoznaje imunog odgovora organizmu strane supstance (tijela) i razvoja imunosistema, preko transplantacije (ne)srodnih tkiva i organa – do faktora i prirode onkogeneze. Ukratko, suvremena imunologija proučava imunitet, imunocitohemiju, imunogenetiku, imunohipersenzibilnost i imunopatologiju.[1][2][3]

Sva ova područja imunologije istražuju i objašnjavaju sisteme i mehanizme samoodbrane organizma od raznih mikrostruktura i mikroorganizama koji mogu imati neželjen efekat po održavanje homeostaze (blagostanje, uravnoteženost, nepromijenjeno stanje) organizma.

Ove nauke uključuju proučavanje anatomskih struktura i kompleksija, histološke osobenosti i citologiju specifičnih odbrambenih ćelija; mehanizme i procese koji se dešavaju prilikom tzv imunog odgovora, tj. pokretanja i toka imunog sistema organizma na novonastalu situaciju. Također proučavaju nivo kompatibilnosti i toleranciju organizma na histološki specifične jedinke koje se unose ili transplantiraju u organizam, kao npr. krv, bubrezi, jetra, slezena i mnoge alergijske i druge reakcije na mikrostrukture i mikroorganizme koji su strani pogođenom organizamu, odnosno potencijlno patogeni.[2]

Imunologija uključuje niz pripadajućih oblasti u koje su uključeni različiti sistemi krvnih grupa, imunohematologija imunogenetika, imunofiziologija i druge. – Prirodni imunitet je genetički definiran i visokospecifičan za određenu biološku vrstu (imunitet vrste). Suglasno tome, čovjek je otporan na mnoge animalne bolesti pomenute etiologije, a životinje su rijetko pogođene oboljenjima čovjeka. Stečeni imunitet se uspostavlja spontano ili vakcinacijom (cijepljenjem), u kontaktu sa određenim antigenima (dugotrajni – aktivni imunitet) ili može biti induciran artificijelno (kratkotrajni – pasivni imunitet) – seroterapijom.[4] Nakon prodiranja stranog tijela (virus, bakterija, ćelije i njihove strukture, organske supstance itd.) uključuje se odbrambeni sistem, te obrazuje specijalne zaštitne proteine koje eliminiraju štetne efekte antigena. Ovaj sistem ima i niz drugih veoma značajnih odbrambenih funkcija. Osigurava opstojnost, integritet i homeostazu jedinke i vrste kojoj ona pripada. Tako je, npr., gametska izolacija posljedica biološke nepodudarnosti spolnih ćelija, koja onemogućava formiranje inkompatibilnih zigota. To je izvorni oblik zaštite genetičkog sistema vrste. Imuni sistem eliminira i sve sopstvene ćelije organizma u kojima se pojave nespecifični (nepoznati) molekuli.[2][5]

Bez obzira na prirodu i porijeklo, imunitet može biti humoralni i ćelijski (tkivni).[6][7][8][9]

  1. ^ a b Karamehić J. (2002): Transplantacija organa. Printcom, Tuzla.
  2. ^ a b c d Hadžiselimović R., Pojskić N. (2005): Uvod u humanu imunogenetiku. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-3-4.
  3. ^ King R. C., Stransfield W. D. (1998): Dictionary of genetics. Oxford niversity Press, New York, Oxford, ISBN 0-19-50944-1-7; ISBN 0-19-509442-5.
  4. ^ Kaštelan A. (1994): Imunogenetika. In: Zergollern Lj., Ed., 1994, Humana genetika, Medicinska naklada, Zagreb.
  5. ^ Allegreti N., Andreis I., Čulo F., Marušić M., Taradi M. (1998). Imunologija. Medicinska knjiga, Zagreb.
  6. ^ http://www.omim.org/
  7. ^ McKusick V. A. (2014): OMIM – An Online Catalog of Human Genes and Genetic Disorders, Updated 20 September 2014.
  8. ^ King R. C., Stansfield W. D. (1999): A Dictionary of Genetics. Oxford University Press, New York, Oxford.
  9. ^ Lawrence E., Ed. (1999): Henderson,s Dictionary of Biological Terms. Longman, London.

Previous Page Next Page






Immunologie AF Immunologie ALS علم المناعة Arabic Inmunoloxía AST İmmunologiya AZ Імуналогія BE Імуналёгія BE-X-OLD Имунология Bulgarian Immunologia Catalan Imunologie Czech

Responsive image

Responsive image